Mantem Seguransa

N/A

Mantem Seguransa

Seguransa Jerál:

Ami hakarak ita nia viajen sai esperiénsia ida ne’ebé di’ak no memorável  ba aspetu hotu. Timor-Leste mak fatin ne’ebé sei naturál ho natureza ne’ebé sei fuik no seidauk visita Barak husi turista sira , iha ne'e iha matadalan balu atu ajuda ita-boot sira nia viajen lao ho seguru:

  • Lori no hemu bee pelumenus litru ida kada oras ida. 
  • Proteje an hosi loron, uja xápeu ibun boot, roupa naruk no luan, no kreame protetor
  • Hatais sapatu ne'ebé metin
  • Durante ita nia vizita, favor sempre tuir orientasaun hosi guarda parque sira — sira nia orientasaun atu garante ita nia seguransa
  • La’o deit iha dalan ne’ebé marka ona no iha área vizitante ne’ebé determina ona hodi antesipa labele hasoru ho lafaek ho distancia ne’ebé besik
  • Se iha barku? Lafaek tasi bele ataka ema iha barku — barku ki’ik liu, risku mos boot liu
  • Hatene ita nia limitasaun rasik no tau matan ba labarik sira
  • Ita sei la hetan sinal telemovel iha área barak iha parque. Ho nune’e fo hatene ba ema ida responsavel kona-ba fatin ne’ebé ita ba no bainhira ita planeia atu fila
  • Estrada barak tama no sai hosi parque nasional presiza kareta 4WD deit, no parte balu aas, ki’ik, fasil atu monu rai no sai ladiak bainhira udan. Halo konduksaun ho kuidadu no lentamente
  • Kumpri hotu orientasaun seguransa, avizu no sinal alerta sira

Seguransa iha bainhira iha área bee nian:

  • Prepara no lori bee hemu barak, hemu pelumenus litru haat loron ida. 
  • Proteje an husi loron ho xapéu, roupa naruk ne’ebé luan, no uja kreme protetor loron matan(sunscreen) barak. 

• Uza sapatu ne'ebé metin no konfortavel.

  • Durante vizita, sempre tuir orientasaun guarda parke sira nian tanba ida ne’e  diak ba ita hodi mantém seguransa. 
  • Permanece tuir dalan ka trilha ba área vizitante ne’ebé marka ona — hodi labele hasoru ho lafaek ho distancia ne’ebébesik. 
  • Iha ro? Lafaek bee-masin bele ataka ema iha ro laran — ki’ik liu ro ne’e, boot liu risku. 
  • Hatene ita nia limitasaun rasik no tau matan ba labarik sira. 
  • Iha área barak iha parke ne'ebé laiha sinál telemovel nian. Fó-hatene ba ema neʼebé iha responsabilidade atu bá neʼebé no bainhira mak Ita sei fila fali.
  • Dalan barak tama no sai husi parque nasionál presiza kareta 4WDno balun tetuk, kloot, fasil atu sidi bainhira udan. Kondús ho kuidadu no lentamente. 
  •  Halo tuir orientasaun seguransa nian, avizu sira no sinál perigu sira hotu.

Hasoru kalor- Klima ne’ebé manas:

Temperatura iha parke bele atinji beibeik 30°C ka liu iha tinan tomak. Manas no dehidrasaun maka perigu liu no bele akontese iha ne'e. Atu evita problema hirak ne’ebá bainhira vizita parque , iha pontu hirak tuir mai :

  • La’o de’it iha oras ne’ebéseidauk manas los, evita oras ne’ebé manas liu entre tuku 11 dadeer no tuku 4 lokraik
  • Uza xapéu,      kreme protetor loron matan no sapatu ne'ebé metin
  • Lori no hemu bee pelumenus litru ida kada oras ida
  • Keta hemu bebida desportu, bebida dieta ka bebida ho cafeína tanba bele aumenta dehidrasaun
  • Hatene sintoma insolasaun no moras tanba kalor
  • Sugere han hahán-kma'an saudavel sira maski ita-boot la sente hamlaha
  • Sempre lao hamutuk ho ema seluk
  • Tuir hotu orientasaun seguransa, avizu no sínal perigu, inklui orientasaun guarda parque sira nian
  • Se iha preokupasaun kona-ba saúde ka kondisaun físika, evita atividade físika (inklui caminada ne’ebé do’ok) iha temperatura ne’ebé extreme.

Kondús ho Seguru:

Atravesa mota ki’ik no bee-dalan ne’ebé nakonu/inundasaun perigu tebes, tanba ne’e, sempre tuir orientasaun no husi trilhu ou avizu dalan taka sira. Vizitante barak karik nunka esperiénsia lori karreta iha estrada rai-henek. Atu bele seguru iha estrada, lori karreta tuir ita-boot nia kapasidade no kumpre limite velosidade nian.Hanoin nafatin 

  • Planeia uluk no prepara mapa detalhadu antes halo viajen
  • Kondús ho velosidade ne’ebé seguru no ho kuidadu
  • Mantein distánsia ne'ebé sufisiente hosi karreta iha oin
  • Hamenus velocidade bainhira hasoru tráfiku mai husi oin
  • Loke lampu ou sinal kareta durante loron atu aumenta visibilidade
  • Hamenus presáun roda bainhira kondús iha dalan ásperu liu (haree kondisaun kareta aluga nian)
  • Tau matan ba balada ka animál no ema lao-ain sira ne’ebé uja mos dalan

Seguransa husi Lafaek

Lee no hanoin di’ak orientasaun hirak ne’e kona-ba lafaek antes nani, halo akampamentu, pesca ka uza ró.

Lafaek tasi perigu tebes. Sira ataka no oho ona ema. Lafaek maioria hela iha área bee iha Parke Nasionál Nino Konis Santana, Planísie inundasaun, bee-moos, mota ki'ik sira, mota boot sira, no área tasi-ibun sira. Halo tuir nafatin sinál avizu sira. Sempre tuir sínal avizu. Maski laiha sínal avizu, di’ak liu atu konsidera katak existe lafaek iha área ne’ebá.

Atu permanece seguru iha besik bee, ita tenki sempre atensaun no kuidadu, no keta halo risku ne’ebé la nesesáriu iha abitat lafaek nian. Lafaek mak predator ne’ebé ataka derepente no bele halo kanek grave ka mate. Ita rasik mak responsavel ba ita nia seguransa, tanba ne’e tuir orientasaun hirak ne’e no sempre atento ba lafaek.

Kamping:

  • Hatene katak bainhira besik bee iha parke, sempre iha risku lafaek
  • Lori bee hemu rasik. La seguru atu foti bee husi mota ka bee-dalan sira
  •  Evita kontaktu ho bee ibun. Labarik sira no animál doméstiku sira iha risku aas liu
  • Konsiente katak lafaek bele subar kleur iha bee okos no movimenta ho hakmatek no kamufla, tanba ne’e ita la sempre bele haree sira
  • Halo akampamentu pelumenus metru rua aas husi marka bee-sae no pelumenus metru 50 husi ibun bee
  • Labele halimar iha bee, hamoos ikan, prepara hahán, ka fase roupa iha mota-ibun ka besik tasi-ibun ne’ebé ki’ik
  • Labele soe hahán restu ka ikan mate ba bee ka fatin akampamentu nian
  • Keta fó hahán, perturba ka koko interage ho lafaek — ida ne’e perigu loos
  • Kuidadu liu durante época reproduksaun (Novembru to’o Abril) bainhira lafaek proteje
  • territóriu ka knua no sai agresivu liu
  • Sempre relata inséndiu agresivu sira

Uza Ró no Pesca:

  • Dala barak lafaek sira halibur iha fatin ró nian, ponte sira, ka fatin sira ró nian
  • Kuidadu bainhira hatuun ka hasa’e ró no evita tama ba bee laran
  • Mantein dook pelumenus metru 10 hosi bee nia ninin, no liután se bee nia ninin maka rai-tetuk no kloot
  • Bainhira pesca iha mota ibun, koko iha obstákulu ida hanesan fatuk iha ita nia oin
  • Keta tama iha bee bainhira pesca
  • Labele hamriik iha ai-hun sira ne'ebé aas liu bee bainhira peska ka foti isca
  • Kuidadu liu bainhira pesca mesak ka iha fatin ne’ebé lafaek bele mai husi kotuk
  • Keta lori asu bainhira pesca tanba bele atrai lafaek
  • Lafaek sira bele ataka no lori ema sai hosi ró. Ró ki'ik liu, risku boot liu
  • Labele hatama ita-boot nia liman, ain, ka parte seluk hosi ita-boot nia isin iha bee laran ka nani, inklui bainhira besik tasi-ibun
  • Keta uza liman atu hasa’e fali ikan iha bee. Liberta ikan ho rede ka soe fila ba bee
  • Lafaek bele salta ba ikan no tuir ikan to’o ro, tanba ne’e sempre uza rede bainhira lori ikan
  • Uza ókulus polarizadu atu ajuda haree lafaek iha bee leten
  • Kuidadu iha kalan. Uza naroman iha liur bainhira uza ka para ita-boot nia ró iha kalan, no evita naroman iha ró laran se bele
  • Bainhira te’in hahán iha ro, morin hahán bele atrai lafaek liu-liu iha kalan, tanba ne’e aumenta kuidadu no kontinua buka lafaek ho lanterna
  • Te’in hahán dook husi mota ibun ka área ne’ebé lafaek halibur ba. Hanesan mota ibun ka kanal iha maré baixa ne’ebé iha ikan barak no atrai lafaek atu han
  • Keta hamoos ikan, bainhira iha bee leten 
  • Hamoos ikan restu bainhira to'o ona ba rai maran. 
  • Uza rede ho kail naruk.