Fatin ne'ebé atu bá

N/A
  • Suku Com:

Suku Com mak nu’udár , Suku peskadór ki’ik ida ne’ebé iha beleza natureza no kultura tradisionál ne’ebé sei preserva diak. Fatin ne’e iha tasi-ibun ho rai-henek ne’ebe ho kor ouru/ douradu no sai fatin ne’ebé apropriadu ba nani, snorkelling no kaer ikan, nune’e oferese ambiente hakmatek no konfortável ba vizitante sira.  Uma ba vizitante simples sira iha tasi ibun, fa’an ikan tunu fresku no hatudu hospitalidade auténtika Timor-Leste nian.

Husi sentru Suku  Com, vizitante sira bele lao hakmatek ba fatin sagradu sira no sentru atividade ne’ebé komunidade sira jere, iha mos  fatin ne’ebé turista sira bele aluga ekipamentus nani sira hanesan: rede, pé de pato ba nani ka snorkelling, no ekipamentu básiku ba kampamentu. Fatin ne’ebé interesante liu iha área ne’e mak Umun Ira, bee-matan lulik ida ne’ebé iha ligasaun boot ho istória no fiar tradisionál komunidade lokal nian. Komunidade sira fiar katak bee-matan ne’e proteje husi espírito bei’ala sira no sai hanesan fatin ne’ebé ema respeita tebes, tanba sira fiar katak bei’ala sira nia klamar halibur malu iha  bee-matan ne’ebá. Bee-matan ne’e lokaliza besik minutu 30 husi aldeia no iha ambiente hakmatek, dame no espiritual  iha ai-hun sira nia leet. Tanba konsidera hanesan fatin lulik. (Nota badak: vizitante sira la permite atu nani iha ne’ebá).

Se lao ituan tan tuir tasi ibun, vizitante sira sei to’o iha Airleu Beach, praia ka baía hakmatek ida ho bee moos no klaru tebes, ne’ebé apropriadu ba nani. Ba turista sira ne’ebé hakarak hatene kultura lokal, iha kooperativa tradisional Tais, iha área ne’ebá, ne’ebé introdús istória tradisionál, tesidu tradisionál Timor-Leste nian no oportunidade atu hasai fotografia. Liu husi esperiénsia ida-ne’e, vizitante sira bele komprende diak liu artesanatu tradisionál Timor-Leste nian ne’ebé transmite husi tempu antigu to’o mai agora.

Aventureiru ka turista sira bele organiza viajen ho ró hamutuk ho peskadór lokal sira atu bá Salara Alara Beach, praia hakmatek ida ne’ebé laiha ema hela no lokaliza besik oras ida lao husi Com. Iha dalan atu bá praia ne’ebá, vizitante sira sei liu husi Antigo Edifício do Com, eransa husi edifísiu antigu Portugés ida ne’ebé sai fatin apropriadu tebes atu haree loron monu iha tasi. Iha aldeia ne’ebá rasik, turista sira mos bele vizita Uma Lulik, uma tradisionál lulik Timor-Leste nian. Ho ajuda husi guia lokal sira, vizitante sira bele komprende diak liu significado no valor kultura importante husi uma lulik ne’e.

  • Suku Tutuala:

Suku Tutuala lokaliza iha foho aas sira, ne’ebé bele hare ba tasi ibun ne’ebé furak tebtebes, oferese ba vizitante sira esperiénsia kona-ba beleza natureza no mos istória kultura ne’ebé kle’an. Área ne’e sei liu husi kuak 30 ne’ebé forma husi fatuk kalkáriu no mos formasaun husi fatuk sira seluk, atu liu ba fatin ne’ebá sei liu husi dalan ida iha ai-laran ne’ebé matak, no mós pintura no gravura pré-istórika sira ne’ebé extraordináriu, ne’ebé mai husi 42.000 tinan liubá.

Fatin importante ida mak Lene Hara, ne’ebé konsidera hanesan uma bei’ala sira nian ba komunidade lokal. Iha ne’e, eskultura oin sira ne’ebé grava iha fatuk kuak nian,  ho fiar ne’ebé representa ba bei’ala sira,  mai husi tinan 10.000 liu bá, enkuantu petroglifu antigu sira ne’ebé iha idade pelumenus tinan 12.000 sai hanesan ezemplu ida deit ne’ebé hatene iha Sudeste Aziátiku, halo fatin ne’e sai importante tebes iha nível mundial. Iha área besik, Ile Kere Kere (Foho Kór) nakonu ho pintura no arte iha fatuk sira ne’ebé oioin no sei preserva diak to’o ohin loron. Tuir fiar komunidade lokal, pintura sira ne’e mosu ona “bainhira rai hahú mosu ba dala uluk.”

Ba sira ne’ebé buka konfortu no istória, Pousada Lautem ne’ebé restaura foun dadaun ne’e oferese arquitetura tempu koloniál, kafé ida no vista panorámika ba ilha Wetar sira, sai hanesan fatin hakmatek ida depoisde esplora rejiaun ne’e. Aventureiru sira bele halo caminhada tun liu husi ai-laran ne’ebé aas durante 90 minutu  resin to’o Zo’on Sere Chailoro, paraízu natural ida ne’ebé sei original no apropriadu tebes ba caminhada, nani no kampamentu livre, no rekomenda atu hetan esperiensia ne’ebé diak liu tan bele ba visita ho guia lokal ida. Destaque seluk mak trilhu Lene Cece, dalan lao hakmatek ida liu husi floresta natural ne’ebé lori ba pintura marítima iha fatuk ida ho idade besik tinan 500 resin, ne’ebé hatudu ró estilo vietnamita Dong Son, hanesan evidénsia ba istória naruk Timor-Leste nian iha relasaun navegasaun ho mundu liur.

Rejiaun ne’e iha Lagoa Ira Lalaro, bee-matan boot liu iha Timor-Leste, ne’ebé sai hanesan hela fatin importante ba tipu manu oioin no biodiversidade seluk tan. Iha bee-matan ida-ne’e, iha lafaek tasi barak no komunidade sira konsidera hanesan lulik. Bee-matan ne’e iha ligasaun ho lenda famozu Timor nian kona-ba “labarik mane no lafaek.” Iha istória ne’e, lafaek sai nu’udár protetór bei’ala no sai símbolu ba relasaun forte entre povu Timor no natureza.

Meci Festival mak tradisaun kultura importante ida iha Tutuala ne’ebé realiza kada tinan iha fulan Abril. Komunidade lokal determina tempu realizasaun festival tuir fase fulan no pozisaun fitun sira. Iha kalan-boot, komunidade sira  tama ba tasi laran, liu husi  tasi ibun Valu ho kanta no dansa hodi bolu Meci, ka ular tasi, ne’ebé mosu iha tempu espesífiku,  hodi mai besik tasi ibun hodi komunidade sira bele kolleita. Tradisaun ida-ne’e lidera husi klan Ma’aleki no hatudu harmonía entre kultura povu nian, natureza no moris komunidade.

  • Tasi Ibun Valu & Ilha Jaco:

Iha ponta lorosa’e Timor-Leste nian lokaliza Ilha Jaco, ilha paraizu ida ne’ebé sei natural tebes no seidauk hetan mudansa husi tempu modernu. Ilha ne’e konsidera lulik husi komunidade Fataluku lokal no laiha ema hela iha ne’ebá, nune’e oferese oportunidade raru ba vizitante sira atu esperiénsia natureza iha ninia forma natural loos. Praia ho rai-henek douru no mutin ne’ebé kmaan hasoru bee tasi ho kor azul-verdé ne’ebé klaru tebes, enkuantu recife korál sira ne’ebé koloridu nakonu ho ikan tropikál oioin no tartaruga tasi. Tanba ninia beleza tasi okos nian, hanesan mos ho ilha Jaco ne’ebé sai hanesan fatin ida ne’ebé diak liu iha Timor-Leste ba snorkelling no nani. 

Ai-laran tasi nian ne’ebé matak no boot iha illa Jaco sai hanesan fatin moris ba tipu manu oioin no halo paisajen verde ne’ebé furak iha tasi ibun, nune’e aumenta ambiente hakmatek no dame iha ilha ne’e. Tanba ilha ne’e iha valor kultura no espiritual importante, vizitante sira la permite atu toba ka hela kalan iha ne’ebá. Maibé, viajen loron ida ho ró peskadór lokal husi Praia Valu fó oportunidade ba vizitante sira atu haksolok nani, snorkelling no lao hakmatek iha rai-henek mutin leten. Iha ilha ne’e mos iha trilhu ba ema lao ne’ebé liga malu, konvida vizitante sira atu esplora ninia beleza natural ne’ebé sei original no seidauk hetan estraga.

Ba ema sira ne’ebé buka hakmatek, dame no sentidu respeitu ba natureza no kultura, illa Jaco sai hanesan esperiénsia ida ne’ebé memorável tebes durante viajen ba Parque Nasionál Nino Konis Santana

  • Lore I:

Regiaun tasi ibun ida-ne’e furak tebtebes no sai fatin hasoru malu entre ai-laran tropikál, mangal no parque mariñu protejidu sira no lao ho tradisaun kulturál ne’ebé rikú. Rekoñesidu hanesan Important Bird Area (area Importante Manu Nian), área ida-ne’e sai nu’udár hela-fatin ba 24 espesie protejidu, inklui Timor Green Pigeon ne’ebé ameasadu atu lakon, Slaty Cuckoo Dove ne’ebé besik tama ba ameasa, no Orange Banded Thrush. Ninia bee tasi sira tama iha área Coral do Triângulo ne’ebé rekoñesidu hanesan sentru diversidade mariña mundiál, ne’ebé halo Lore sai hanesan paraízu ida ba ema sira ne’ebé gosta haree manu no halo snorkelling.

Ho deit 45 minutu , viajen husi Lospalos liu husi dalan foun, no husi suku tasi-sorin, Lore simu vizitante sira ho ninia linha tasi ne’ebé furak tebtebes, fatin Lenuk-Tasi, ai-sandalu boot no tuan sira ne’ebé sei moris nafatin, no mos ruina ka fatin istoriku husi tempu kolonia Portugés nian. Grupu konservasaun lokal sira iha ne’e kontinua halo protesaun ba Lenuk-Tasi ne’ebé ameasadu atu lakon, hodi halibur no haburas fila-fali Lenuk-Tasi sira, hodi organiza eventu husik fila fali Lenuk-Tasi ba tasi . Esperiénsia ida ne’ebé memorável no markante ba vizitante sira.

Vizita ba fatin uma Alfândega Portugés, ne’ebé uluk uza atu halibur impostu iha sékulu 16, bele to’o ho lao ain durante oras ida husi Sescko Sandalwood Resort (Octopus Guesthouse), liu husi dalan tasi-sorin ne’ebé lolos no liu iha floresta tuan ida. Dalan ida ne’e hatudu biodiversidade Lore nian no remata iha zona konservasaun lenuk tasi ne’ebé protejidu, fatin ne’ebé pescador lokal sira halo kampu ki’ik bainhira ba pesca kalan.

Lore Villa mos famozu ho dugong sira ne’ebé han du’ut tasi iha tasi ibun. Haree animal ida-ne’e sai esperiénsia ida ne’ebé memorável tebes ba vizitante sira. Tasi ibun Lore iha ambiente hakmatek no apropriadu ba nani, lao no snorkelling. Iha fulan Marsu, komunidade lokal realiza Meci Festival ho dansa, músika no halibur komunidade, ne’ebé fó oportunidade ba turista sira atu hatene no sente kultura Fataluku diretamente. Kombinasaun entre beleza natureza no kultura ne’ebé moris hela halo Lore sai destinasaun turístika ida ne’ebé atrativu no auténtiku tebes.